Rasprava o prijedlogu NOK-a, Šibensko-kninska županija

IZLAGANJA s okruglog stola o prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi
održanog 26. veljače 2009. godine na sastanku članova ŽSV-a likovne kulture osnovnih škola Šibensko-kninske županije.


Članovi ŽSV-a su na svom sastanku zaključili da prihvaćanje novog dokumenta o obrazovanju, njegovo usvajanje, a posebno njegovo provođenje zahtijeva veliku odgovornost svih uključenih. Izradu nacionalnog kurikuluma valja poduprijeti zato što se kurikulumskim pristupom uspostavlja cjelovit okvir za planiranje sustava općeg obrazovanja temeljenog na kompetencijama učenja kao temelja uspješnog cjeloživotnog učenja. Isto tako ga treba poduprijeti jer će hrvatski obrazovni sustav postati prepoznatljiviji i sukladniji s istim u drugim europskim zemljama koje su znatno ranije usvojile ovaj pristup.
Posebno smo se u raspravi osvrnuli i raspravljali o našem, umjetničkom području.
Svi sudionici rasprave zaključili su da ovaj dokument zahtijeva značajnu doradu i poboljšanja jer je Nacionalni okvirni kurikulum temelj za izradu svih ostalih kurikulumskih dokumenta. Zaključeno je kako je potrebno:

• Doraditi strukturu pojedinih odgojno-obrazovnih područja.
• Postaviti jasniji odnos i vezu između pojedinih odgojno obrazovnih-područja.
• Objasniti dinamiku izrade i donošenja ostalih dokumenata koji proizlaze iz nacionalnog obrazovnog kurikuluma.
• Obrazložiti redefiniciju odgojno-obrazovnih ciklusa.
• Doraditi jasnije definicije ciljeva i metodologije izrade kurikuluma.
• Treba objasniti odnose novih predmeta s postojećim predmetima (ukupni dozvoljeni fond sati).
• Veze između predmeta, međupredmetnih tema i kompetencija nisu dovoljno jasne.
• U dokumentu nisu naznačene posljedice uvođenja kurikulumskog pristupa za obrazovanje učitelja i nastavnika i njihov trajni profesionalni razvoj.
• Trebalo bi bolje odrediti suodnos nacionalnog kurikuluma, nacionalnog okvirnog kurikuluma, nastavnog plana i programa te predmetnog i školskog kurikuluma.



Umjetničko područje
Članovi ŽSV-a ocijenili su da NOK kao dokument koji bi trebao pridonijeti podizanju razine kvalitete odgoja i obrazovanja na svim stupnjevima ima pozitivne elemente razvojne politike obrazovanja orijentirane na ishode učenja, stjecanje kompetencija i na pristup učenju kojim se razvijaju sve sposobnosti. Međutim, ova razvojna dimenzija nije dovoljno jasna jer odgojno-obrazovni ciljevi nisu postavljeni tako da odražavaju sve dimenzije i promjene u suvremenom društvu. A to znači da nije uočena važnost i potreba za jačim oslanjanjem kurikuluma na predmete koji razvijaju kreativnost. Uloga umjetnosti u tom je smislu važna jer razvija sposobnost kreativnog izražavanja i kreativnog rješavanja problema različitim sredstvima izražavanja. Unatoč tomu, umjetničko obrazovanje i u prijedlogu NOK-a ostaje na marginama kurikuluma. On bi, dakle, trebao biti bolje izbalansiran jer umjetničko obrazovanje potiče razvoj kreativnosti i stjecanje socijalnih, kulturalnih i fizičkih vještina.
• U sadržaju NOK-a svaki bi predmetni kurikulum zasebno trebao biti detaljno opisan tako da se jasno prepoznaje njegova uloga i značaj.
• 'Umjetničko područje' u nacionalnom kurikulumu obuhvaća samo dvije umjetnosti: likovnu i glazbenu. Što je s umjetnošću pokretnih slika? Ona nije spomenuta i nema je niti kao naznake samostalnog dijela umjetničkog područja. Vizualne umjetnosti i film, mediji i fotografija ne bi smjeli biti sadržajem jezičnog područja, već umjetničkog.
• U NOK-u se pojavljuje novo kurikulumsko područje 'Praktični rad i dizajniranje' kao zasebno područje, odvojeno od umjetničkog. Njegov sadržaj trebao bi se vezati uz umjetnost jer kako je praktični rad definiran, on sadrži i estetsku dimenziju. Praktični rad bi trebao biti definiran možda kao 'Obrt i dizajn', a tako bi bio logično proširenje umjetničkog područja i u duhu hrvatske tradicije.
• NOK nema okvirno planirani minimalni broj sati što nije dobro jer smo zabrinuti da se uvođenjem novih nastavnih predmeta ne ugrozi satnica postojećih predmeta i ne znamo hoćemo li sve što je u opisu postignuća uspjeti ostvariti u satnici koja nije naglašena. Štoviše, prošireni pojam vizualnih/likovnih umjetnosti trebao bi vratiti jedan sat tjedno koji se izgubio 1996. g.
• Kurikulumom bi trebalo propisati i odgovarajuće oblike suradnje između škole i muzeja i sličnih ustanova kako bi učenici obvezno išli u organizirani posjet izložbama.
• Svaki bi predmetni kurikulum trebao imati razrađene didaktičko-metodičke smjernice.
• NOK mora postaviti jasne zahtjeve i sačuvati cjelovitost i čistoću svih predmeta pa tako i Likovne kulture. Likovni se zadaci ne smiju izvoditi u drugim predmetima vizualizacije i ilustracije radi.
• NOK bi trebalo uz ostale oblike pismenosti uvrstiti i vizualnu pismenost. Jer gledati - slušati znači i kao čitati - pisati. Vizualna pismenost se sastoji od vizualnog mišljenja i vizualne komunikacije, a razvija se učenjem. Razvitak ove kompetencije bitna je pretpostavka za normalan proces učenja svih predmeta.


Voditeljica ŽSV-a likovne kulture
osnovnih škola Šibensko-kninske županije


Ivana Rupić